Evropa pregovara sa Trumpom, razgovara sa Kinom, a ako ne uspije na stolu je ‘trgovinska bazuka’
Nakon što je sklopio trgovinski sporazum s Japanom, kojeg je nazvao historijskim, i prema kojem će američki uvoznici plaćati “recipročne” carine od 15 posto na japansku robu izvezenu u Sjedinjene Američke Države, dok će Japan investirati 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, Donald Trump sada najavljuje i mogući brzi dogovor sa EU.
Kako je kazao na Samitu o vještačkoj inteligenciji održanom ove sedmice u Washingtonu, SAD i EU trenutno vode ozbiljne pregovore vezano za carine.
“Ako EU pristane otvoriti svoje tržište našim kompanijama, dozvolit ćemo im da plaćaju nižu carinu”, poručuje Trump.
A niža carina bi trebala iznositi 15 posto na evropski uvoz. Osim duplo nižih carina, od onih koje je najavio Trump da će uvesti EU, ukoliko se do 1. augusta ne postigne sporazum sa Evropom, Brisel i Washington bi, navodno, mogli pristati i na nultu stopu carina, odnosno ukinuti porez na određene proizvode kao što su avioni, alkohol i medicinski uređaji.
Samit u Pekingu
Podsjećamo, Trump je najavio kako će od 19. augusta stupiti na snagu carine od 30 posto na proizvode EU. Od tada traju pregovori Washingtona i Brisela kako bi se pronašlo kompromisno rješenje. Ukoliko do njega ne dođe, EU, planira nekoliko kontramjera. Kako piše Politico, Evropska unija je pod ogromnim pritiskom uoči roka koji je dao američki predsjednik. I dok pregovarači frenetično pokušavaju uvjeriti Washington da pristane na niže stope, raste apetit za pripremu ne jednog, već nekoliko kontramjera iz EU.
Ako ne dođe do dogovora, EU planira uzvratiti carinama na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura, druga bi bila usmjerena na i na američki sektor usluga ( IT, finansije, transport, mediji), a EU razmatra i primjenu Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI – Anti-Coercion Instrument) ili “Trgovinska bazuka”.
Ovaj instrument namijenjen je za upotrebu kada neku zemlju (u ovom slučaju cijeli blok zemalja) ucjenjuju trgovinski rivali, te ona nije samo trgovinska već i vanjskopolitička mjera, kojom se nastoji spriječiti strane sile da vrše pritisak na zemlje.
To omogućava EU, navodi Politico, da nametne ekonomske mjere – od trgovinskih i investicijskih ograničenja do sankcija na prava intelektualnog vlasništva. Prije nego što ga upotrijebi, Brisel daje zemljama priliku da odustanu od svojih “prisilnih mjera” kako bi posredovale u postizanju sporazuma zasnovanog na međunarodnim pravilima.
U međuvremenu, Brisel ne sjedi mirno, već ove sedmice na samitu u Pekingu razgovara sa Kinom o trgovini, Ukrajini i rijetkim mineralima.
Samit se inače održava povodom 50 godina diplomatskih odnosa, ali na stolu su teške teme.
Kineski predsjednik Xi Jinping, prenijela je državna novinska agencija Xinhua, pozvao je Evropsku uniju da “pravilno riješi razlike i trenja”, kritizirajući sve oštriji trgovinski pristup Brisela prema Pekingu. Xi je upozorio da “izgradnja zidova i tvrđava” i “razdvajanje lanaca snabdijevanja” može dovesti samo do izolacije, pozvavši EU da se suzdrži od restriktivnih mjera i očuva otvoreno tržište.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, s druge strane, poručila je da su odnosi s Kinom dostigli “prekretnicu”, te pozvala kinesku stranu da ponudi „stvarna rješenja“, prenosi Reuters. Kao ključni problem istaknula je sve veći trgovinski disbalans – EU-ov deficit s Kinom prošle godine dostigao je rekordnih 305,8 milijardi eura. Pritužbe EU uglavnom su vezane za narušavanje evropske konkurentnosti. Naime, Evropska unija zamjera Kini što proizvodi znatno više industrijskih proizvoda nego što je njenoj domaćoj ekonomiji potrebno. Kina ih prodaje na stranim tržištima po nižim cijenama, često uz pomoć državnih subvencija, što kineskim proizvođačima ostavlja mogućnost da nude robu jeftinije nego što bi to inače mogli.
To se posebno odnosi na električna vozila (EV). Kina masovno subvencionira svoju EV industriju, zbog čega kineski električni automobili dolaze na evropsko tržište po dampinškim cijenama – toliko niskim da evropski proizvođači (npr. Volkswagen, Renault, Peugeot) ne mogu konkurisati bez gubitaka.
EU smatra da takav izvoz narušava fer tržišnu konkurenciju – evropski proizvođači su u nepovoljnijem položaju jer moraju poštovati stroža pravila tržišta, bez velikih državnih subvencija.
Prije samita, odnosi su već bili zategnuti. Evropska unija je prošlog mjeseca saopćila, prenio je Reuters, da zabranjuje kineskim kompanijama učešće u javnim tenderima EU za medicinske uređaje vrijedne 60 milijardi eura ili više godišnje, nakon što je zaključila da firme iz EU nemaju pravedan pristup u Kini, dok je kinesko ministarstvo finansija saopćilo da ograničava vladine kupovine medicinskih uređaja iz EU čija vrijednost prelazi 6,3 miliona dolara, kao odmazdu za nedavna ograničenja koja je uveo Brisel.
